Preveliki izlov ribe

Zagađenje, globalno zatopljenje i prekomjerni izlov, samo su neki od razloga što pojedine, a na tanjurima najomiljenije riblje vrste izumiru. Kako bi se spasilo što se spasiti da Europska unija već godinama osmišljava i donosi nove mjere kojima bi se smanjio izlov i pomoglo oporavku ribljeg fonda.

Krajem godine svi hrvatski ribari koji se više ne žele baviti gospodarskim ribarstvom moći će se javiti na natječaj Ministarstva poljoprivrede i budu li udovoljavali kriterijima, brod će im biti uništen, a oni će za to dobiti novac.

Dio je to programa Operativnoga plana za što je Hrvatska iz Europske unije dobila 11 milijuna i 600 tisuća eura , od kojih je 4 milijuna i 700 tisuća namijenjeno scrapingu, programu koji je tako nazvala Europska unija, a riječ je o uništavanju brodova kako bi se smanjila ribarska flota i spriječio prekomjerni izlov ribe koji je u zemljama EU-a već dosegnuo 80 posto ribljeg fonda. Programom bi u Hrvatskoj moglo biti obuhvaćeno 40-tak brodova. Koliko je ribara zainteresirano za ovaj program još uvijek se ne zna.

Uzgajanje riba je budućnost svih komercijalnih ribara i što prije pređu na akvakulturu to bolje. Potražnja za ribom raste. Uzgoj je rješenje i uzgojena riba je bolja od prirodne jer se o uzgoju brinu znanstvenici.

Nastavlja se alarmantni trend nestajanja ribljih vrsta prekomjernim izlovom, posljedicama masovnog turizma, bukom u moru i nasipanjem obalnog pojasa. Zagrijavanje mora, pod utjecajem klimatskih promjena, dodatno ugrožava opstanak ribljih vrsta i morskih organizama. Znanstvenici, ribari i ekološke udruge, svjesni su potrebe žurnih akcija. Našem je moru prijeko potreban biološki oporavak.

No, mnogi se pribojavaju da kod nas ta težnja znanstvenika za što većim uzgojem ribe, odnsono smanjenjem izlova iz prorodnih staništa, baš i neće uroditi plodom. Nedvojbena je razlika u kvaliteti.Jedna od najugroženijih divljih vrsta u Jadranu je oslić. Ta je riba , uz škampa, glavna gospodarski važna ribolovna vrsta u srednjem i južnom Jadranu. Uslijed velikog izlova na pojedinim područjima, znanstvenici su uočili veliki broj jedinki čije su duljine na granici ili su ispod duljine prve spolne zrelosti. Također je zamijećeno da oslić, umjesto u trećoj i četvrtoj godini života, spolno zrelim postaje već u drugoj. Slično su znanstvenici zamijetili i kod bakalara u Atlantskom oceanu. S obzirom na sve veći ribolov postoji velika opasnost o od uništenja većeg broja hrskavičnjača  kao što su morski psi i raže, prije svega što takve vrste imaju vrlo nisku moć razmnožavanja.

Novinar:Irena Dragičević