Pčelari u 2016. godini

Kategorija: Regija Split, Vijesti, VIJESTI, Vijesti iz Hrvatske, Vijesti iz regije Split | Objavljeno: siječanj 16, 2016 |

Pčelari priželjkuju hladnu zimu. Velike temperaturne oscilacije ne idu im na ruku. Za pčele bi bilo dobro kada u zimskim danima ne bi napuštale svoje košnice, no upravo ih iznadprosječno visoke temperature na to natjeraju. Ipak največć problem pčelara nisu klimatološki uvijeti. Više ih muče različiti zakoni i pravilnici , ali i pčelinje bolesti. Uz nelojalnu konkurenciju na tržištu, vode tešku bitku protiv nametnika i parazita koje napadaju pčele. U Prvom redu to su varoa i američka gnjiloča.

 

U Hrvatskoj je pčelarstvo obezvrijeđeno. Razlog je to zbog kojeg domaći pčelari ne mogu do novca iz fondova Europske unije.U Svezu Splitsko dalmatinske županije je oko 500 pčelara s ukupno 45 tisuća košnica, a na godišnjoj razini u prosjeku proizvedu oko 15 kilograma meda po OPG-u . Do novca iz Fondova EU ne mogu, zbog Pravilnika , koji propisuje kako vrijednost pojedinog OPG-a mora biti najmanje 8 tisuća eura kako bi pčelar mogao aplicirati za europske poticaje. To bi značilo da bi svaki od njih morao imati oko 500 košnica , a oni ih u prosjeku imaju tek stotinjak.

 

Ipak ono što im ide na ruku je Nacionalni program za razvoj ove poljopriredne grane , koji im je prošle godine na raspolaganje stavio bespovratnih 16 milijuna kuna namjenjenih za financiranje troškova ulaganja i do 60 posto. No taj novac je nedostatan, s obzirom kako se broj pčelara unatrag protekle 4 godine godina u hrvatskoj utrostručio pa i s početnih 4 sada ima 11 tisuća, s ukupno 45 tisuća pčelinjih košnica. Zbog toga za njih bi od iznimne važnosti bila izmjena Pravilnika za apliciranje na Fondove Eu. Više godišnje članstvo u Europskojuniji, tvrde pčelari za njih nije donjelo posebno dobro.

 

Uz sve navedene probleme pčelari muku muće i u borbi s nelojalnom konkurencijom. Zbog nekontroliranog uvoza meda iz Kine, koji je puno jeftiniji od domaćeg,a koji je pak neusporedivo kvalitetniji. Tu bi pak inspkcije trebale odraditi svoj dio posla i pojačati nadzor uvoza i jasno odvojiti domać od od inozemnog proizvoda.

 

Hravtska proizvede godišnje dovoljen količine meda za vlastite potrebe, čak i za izvoz , iako jedan dio proizvoda prodaju na pragu, veći dio onoga što proizvedu naši pčelari ne plasiraju na tržište kao gotov proizvod , nego kao sirovinu.

 

Iz godine u godinu raste broj onih koji se odlučuju baviti ovom granom poljoprivrednog gospodarstva. Svima njima iskusne kolege savjetuju da u posao krenu s manjim brojem pčelinjih zajednica, te da budu prisutni na stalnim edukacijama koje za njih organizira Savez