Mjere poticaja zagrebačke poljoprivrede

Kategorija: Regija Zagreb, Vijesti, VIJESTI, Vijesti iz Hrvatske, Vijesti iz regije Zagreb | Objavljeno: veljača 16, 2016 |

Program održivog razvoja poljoprivrede, šumarstva i ruralnog prostora Grada Zagreba daje zanimljiv uvid u stanje gradske poljoprivrede ali i smjernice kretanja razvoja od 2016. do 2020. Prema podacima iz programa vidljivo je da je Grad Zagreb od 2003 do 2015 godine uložio 260 milijuna kuna u sektor poljoprivrede i šumarstva. Grad će i dalje ulagati sredstva u poljoprivredna gospodarstva i to putem tri mjere.

 

Emil Tuk, pročelnik Gradskog ureda za poljoprivredu i šumarstvo, objasnio je da se radi o deminimis potporama od 15 tisuća eura namijenjena malim poljoprivrednim gospodarstvima i primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji. Zatim o potporama za preradu poljoprivrednih proizvoda, koje mogu dosegnuti iznos do 200 tisuća eura te mjere koje se odnose na teritorijalnu cjelinu Grada Zagreba, odnosno na njegov ruralni prostor.

 

U razdoblju od 2003 do 2015., tvrde iz ureda za poljoprivredu, profilirala su se tri sektora s mogućnošću napredovanja. To su prije svega vinogradarstvo i voćarstvo sa 100 do 180 gospodarstava koja su ili komercijalna ili potencijalno komercijalna te 20-ak stočarskih gospodarstva koja se bave proizvodnjom ili preradom mlijeka.

 

Kao najveći problem zagrebačke poljoprivrede navodi se rascjepkanost parcela, a najveći dio, 80 posto tog zemljišta, u privatnom je vlasništvu. Tako je, primjerice, prosječna veličina posjeda između 1,5 do 3,5 hektara, no on je usitnjen na pet, nerijetko i na 30 katastarskih čestica. Osim toga, lokacijski je razbacan. “To znači da proizvodnja s takvim resursima teško može biti produktivna”, istaknula je Biserka Petošić, pomoćnica pročelnika GU za poljoprivredu i šumarstvo.

 

Ali zato postoje mjere zemljišne politike. U suradnji s Uredom za strategijsko planiranje te Uredom za katastar, Ured za poljoprivredu dao je prijedlog izmjena i dopuna prostornog plana kojima bi se odredila zona poljoprivredno – ruralnog prostora. Rubni dijelovi grada, koji graniče sa Zagrebačkom županijom tako bi trebali postati područja na kojima će biti omogućena poljoprivredna proizvodnja te gradnja pripadajućih objekata. Inače, od ukupno 70 zagrebačkih naselja njih 37 može se klasificirati kao ruralni ili subruralni prostor, uglavnom smješten na rubnim sjeveroistočnim i jugozapadnim dijelovima Grada.